Select Page

Oct 23, 2021 | TRADICIJA | 0 comments

Crnogorska narodna nošnja

TRADICIJA | 0 comments

Hristina Janković

In

Na narodnu nošnju Crne Gore su se odrazili razni kulturni uticaji i etničke razlike. Bilo je nekoliko tipova muške i ženske nošnje, a najveća razlika u odijevanju je između primorja i unutrašnjosti. Narodne nošnje su bile obilježje pojedinih krajeva. Upotrebljavale su se do dvadesetih godina XX veka. U novije vrijeme najčešće se oblače na smotrama folklora i ređe na svadbama. Uglavnom se čuvaju kao muzejski eksponati.

jjCrnogorska kapa se prvobitno izrađivala od pustine ili belog sukna, a kasnije od crvene svite koja je okolo pokrivena crnom svilom. Košulja se tek počinje nositi sa uvozom platna. Preko košulje se nosio džamadan izrađen od domaćeg sukna, pamučne tkanine ili crvene svite. Gornje gaće (dimije) izrađivale su se od domaćeg sukna, crne svite ili crnog debljeg platna. Opasavao se vuneni ili pamučni pojas, dug 5—6 m, širok 15 cm. Oko listova nogu zakopčavale su se vunene dokoljenice, a nosile su se vunene čarape i opanci od volovske kože urađeni oputom ili kanapom (špagom). Zimi se preko ove odjeće nosio gunj, koji se izrađivao od belog domaćeg sukna koji se spreda nije zakopčavao. Oko pasa se stavljao kožni silav, preko njega crveni vuneni pojas, a na kojem se obavezno nosilo oružje…

Svečano odijelo
Svečano (svitno ili zlatno) odijelo su ranije nisili imućniji, a kasnije ostali slojevi društva. Kapa i košulja su bile svakodnevne. Džamadan je od crvene svite, ukrašen zlatnom žicom na prsima, oko vrata i na rukavima, gunj od bijele svite istih oblika kao i sukneni, a jelek od crvene, bez rukava, sav ukrašen svilenim ili zlatnim gajtnima i srmom. Na jelek su prišivane toke razne izrade. Dušanka se izrađivala od crvene svite, sa visećim rukavima, duga oko pojasa, raskošno ukrašavama kitama od srme, gajtanima i zlatnim žicama niz prsa, oko vrata i rukava. To je najraskošniji dio crnogorske nošnje koji su nosili i mladići. Dolama je od zelene svite, istog kroja kao i gunj, ukrašena oko vrata i džepova srmom ili crvenom svilom. Gornje gaće, kroja kao i svakodnevne, izrađene su od plave svite i ukrašene srmom oko džepova. Svileni pojastrambulos dug 6 m, širok 90 cm, opasavao se preko kožmog silava (kolana), u kojem se redovno nosilo oružje.

Ženska nošnja se vremenom mijenjala, naročito materijal za njenu izradu. Kroj i nazivi su isti za svakodnevnu i svečanu nošnju. Svečana nošnja se izrađivala od boljeg materijala i raskošno se ukrašavala. Devojke su nosile kacicu sličnu muškoj ili faculet ili su išle gologlave. Žene su nosile lijepo rađen (čipkast) svilemi veo (vel), koji je bio pričvršćen za pletenice i padao je niz leđa. Košulja je rađena od svile ili ćenara sa zlatnim ošvicima. Devojke i i neveste su povrh košulje oblačile dolakticu (rukavi do lakata), od crvene ili ljubičaste svile i ukrašenu srmom oko rukava i duž otvorenih rubova, a starije žene zlatnu jaketu sa rukavima, raskošno ukrašenu srmom. Povrh dolaktice, odnosno jakete, nosio sekoret (zobun) od otvoreno-zelene svile, brz rukava, ukrašen raznim ornamentima. Raša, kotula (suknja) izrađivala se od svile ili platna. Preko raše se nosio futo, traversa (kecelja) od crne svile. Kao zimski ogrtač nosio se svileni šal sa resama. Sve žene su nosile fabričke čarape i cipele ili domaće opanke.

Vezani tekstovi

Vezani tekstovi

No Results Found

The page you requested could not be found. Try refining your search, or use the navigation above to locate the post.

Follow Us

Prijavite se

Prijavite se i primajte redovna obavještenja sa moje stranice

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Aenean scelerisque suscipit condimentum. Vestibulum in scelerisque eros. Fusce sed massa vel sem commodo.